Porez na nasledstvo u Srbiji – model kuće, porodične figure, sudijski čekić i ključevi kao simbol nasleđivanja imovine

Porez na nasledstvo u Srbiji – ko plaća, koliko iznosi i kada ste oslobođeni poreza?

Porez na nasledstvo u Srbiji ne plaćaju svi naslednici. Ako dete nasledi stan od roditelja ili supružnik nasledi imovinu preminulog bračnog druga, u najvećem broju slučajeva neće platiti porez na nasledstvo. Sa druge strane, braća, sestre, dalji rođaci ili osobe koje nisu u srodstvu mogu imati obavezu plaćanja poreza, u zavisnosti od naslednog reda i vrste imovine.

U ovom vodiču objašnjavamo ko plaća porez na nasledstvo, kolike su poreske stope, kako se određuje poreska osnovica, koji su rokovi i postupak nakon ostavinske rasprave, kao i u kojim situacijama postoji potpuno oslobođenje od poreza.


Šta je porez na nasledstvo i kada nastaje poreska obaveza?

Porez na nasledstvo je porez koji se plaća prilikom sticanja imovine putem nasleđivanja, u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu Republike Srbije.

Predmet oporezivanja mogu biti:

  • stanovi i kuće,
  • građevinsko i poljoprivredno zemljište,
  • poslovni prostori,
  • automobili i druga vozila,
  • novac,
  • štedni ulozi,
  • akcije i udeli,
  • druga imovinska prava.

Poreska obaveza nastaje danom pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju ili drugog odgovarajućeg akta kojim naslednik stiče pravo svojine.


Ko plaća porez na nasledstvo u Srbiji?

Obaveza plaćanja poreza zavisi od toga u kom se naslednom redu nalazi naslednik.

Najvažnije pravilo je:

  • prvi nasledni red uglavnom je potpuno oslobođen poreza
  • drugi nasledni red plaća porez po nižoj stopi
  • ostali naslednici plaćaju višu poresku stopu.

Pregled naslednih redova i poreskih stopa

NaslednikNasledni redPoreska stopa
SupružnikPrviOslobođen
DecaPrviOslobođena
Usvojena decaPrviOslobođena
Roditelji (ako nasleđuju dete)Drugi1,5%
Brat ili sestraDrugi1,5%
Unuci (u pojedinim situacijama)Zavisi od konkretnog slučajaprema zakonu
Tetka, stric, ujna, bratanci i ostali rođaciTreći i dalji red2,5%
Osoba koja nije u srodstvuVan naslednih redova2,5%

Ko je oslobođen plaćanja poreza na nasledstvo?

Najznačajnije oslobođenje odnosi se na prvi nasledni red.

To znači da porez na nasledstvo ne plaćaju:

  • supružnik,
  • deca,
  • usvojena deca.

Pored toga, zakon predviđa i određena posebna oslobođenja u pojedinim slučajevima, kada su ispunjeni zakonski uslovi.

Pregled najčešćih oslobođenja

SituacijaPlaća se porez
Dete nasledi stan od roditeljaNe
Supružnik nasledi kućuNe
Usvojeno dete nasledi imovinuNe
Brat nasledi sestruDa (1,5%)
Tetka nasledi sestrićaDa (2,5%)
Prijatelj nasledi stan testamentomDa (2,5%)

Kolike su poreske stope?

U Srbiji postoje dve osnovne poreske stope:

Drugi nasledni red

1,5%

Obično obuhvata:

  • roditelje,
  • braću,
  • sestre,
  • određene druge srodnike u skladu sa zakonom.

Treći nasledni red i ostali naslednici

2,5%

Ovu stopu plaćaju:

  • dalji rođaci,
  • osobe koje nisu u srodstvu,
  • naslednici po testamentu koji ne pripadaju prvom ili drugom naslednom redu.

Kako se utvrđuje poreska osnovica?

Poreska osnovica nije vrednost koju naslednici sami procene.

Poreska uprava utvrđuje:

  • tržišnu vrednost imovine,
  • stanje na dan nastanka poreske obaveze,
  • eventualne odbitke koje zakon dozvoljava.

Prilikom procene uzimaju se u obzir:

  • lokacija nepokretnosti,
  • površina,
  • starost objekta,
  • opremljenost,
  • stanje na tržištu,
  • druge karakteristike koje utiču na cenu.

Kod vozila se uzima tržišna vrednost automobila, dok se kod akcija i udela procenjuje njihova tržišna ili knjigovodstvena vrednost, u skladu sa propisima.


Da li se porez plaća na različite vrste imovine?

Porez na nasledstvo za stan

Ako dete nasledi stan od roditelja, porez se ne plaća.

Ako brat nasledi stan od sestre, plaća porez po stopi od 1,5%.

Ako stan nasledi prijatelj testamentom, plaća porez od 2,5%.


Porez na nasledstvo za kuću i zemljište

Pravila su ista kao i kod stanova.

Vrsta nepokretnosti ne menja poresku stopu.


Porez na nasleđeni automobil

Automobil takođe može biti predmet oporezivanja.

Na primer:

Otac ostavi automobil sinu.

Sin ne plaća porez.

Ako automobil ostane prijatelju putem testamenta, primenjuje se stopa od 2,5%.


Porez na nasledstvo novca

Novac na računu ili gotovina takođe mogu biti predmet nasleđivanja.

Način oporezivanja zavisi od naslednog reda.


Akcije, udeli i druga imovina

Predmet nasleđivanja mogu biti i:

  • akcije,
  • poslovni udeli,
  • investicioni fondovi,
  • druga imovinska prava.

Na njih se primenjuju ista pravila o oslobođenjima i poreskim stopama.


Kako izgleda postupak nakon ostavinske rasprave?

Nakon smrti ostavioca pokreće se ostavinski postupak.

Najčešći tok izgleda ovako:

  1. pokreće se ostavinska rasprava kod javnog beležnika;
  2. utvrđuju se naslednici;
  3. donosi se rešenje o nasleđivanju;
  4. rešenje postaje pravosnažno;
  5. podaci se dostavljaju Poreskoj upravi;
  6. Poreska uprava utvrđuje eventualnu poresku obavezu;
  7. donosi se poresko rešenje;
  8. vrši se uplata poreza ako postoji obaveza.

U praksi naslednici često ne moraju posebno da pokreću poreski postupak kada organi razmene podatke službenim putem, ali u pojedinim situacijama može postojati obaveza podnošenja poreske prijave ili dostavljanja dodatne dokumentacije. Zbog toga je važno pratiti uputstva iz rešenja i zahteve nadležne Poreske uprave.


Koja dokumentacija je najčešće potrebna?

Najčešće se traži:

  • rešenje o nasleđivanju,
  • lična karta naslednika,
  • dokaz o srodstvu (po potrebi),
  • dokumentacija o nepokretnosti,
  • saobraćajna dozvola za vozilo,
  • dokumentacija o akcijama ili drugim pravima,
  • druga dokumentacija koju zatraži Poreska uprava.

Rokovi za prijavu i plaćanje poreza

Rokovi mogu zavisiti od konkretnog slučaja i načina na koji je imovina stečena.

Najčešće:

  • Poreska uprava donosi rešenje nakon što raspolaže potrebnim podacima.
  • U rešenju se navodi rok za plaćanje utvrđenog poreza.
  • Ako postoji obaveza podnošenja poreske prijave, važno je da se ona podnese u zakonom propisanom roku kako bi se izbegle kamate i prekršajne sankcije.

Zbog mogućih izmena propisa, preporučljivo je proveriti aktuelna uputstva Poreske uprave ili se obratiti nadležnoj filijali.


Praktični primeri

Dete nasledi stan od roditelja

Milan nasledi stan od oca.

Pošto pripada prvom naslednom redu, ne plaća porez na nasledstvo.


Brat nasledi imovinu od sestre

Ana nije imala decu.

Njen brat nasleđuje kuću vrednu 12.000.000 dinara.

Pošto pripada drugom naslednom redu, plaća porez po stopi od 1,5%, na poresku osnovicu koju utvrdi Poreska uprava.


Imovinu nasledi osoba koja nije u srodstvu

Stariji gospodin testamentom ostavlja stan dugogodišnjoj komšinici.

Pošto nije u srodstvu sa ostaviocem, komšinica plaća porez po stopi od 2,5%.


Nasleđivanje automobila

Otac ostavlja automobil ćerki.

Ćerka ne plaća porez.

Da je automobil ostavljen prijatelju, primenila bi se stopa od 2,5%.


Nasleđivanje novca

Sestra nasleđuje štedni račun svog brata.

Pošto pripada drugom naslednom redu, plaća porez od 1,5% na poresku osnovicu koju utvrdi Poreska uprava.


Najčešće greške koje naslednici prave

Građani često naprave sledeće greške:

  • smatraju da se porez plaća u svim slučajevima;
  • misle da prvi nasledni red takođe plaća porez;
  • prijavljuju pogrešnu vrednost imovine;
  • zanemare poresko rešenje;
  • propuste rok za plaćanje;
  • mešaju porez na nasledstvo sa porezom na prenos apsolutnih prava.

Razlika između poreza na nasledstvo i poreza na prenos apsolutnih prava

Ova dva poreza se često mešaju, ali nisu ista.

Porez na nasledstvoPorez na prenos apsolutnih prava
Nastaje nasleđivanjemNastaje kupovinom, poklonom ili drugim prenosom svojine kada zakon tako propisuje
Naslednici mogu biti oslobođeniKupac uglavnom plaća porez ako nema zakonsko oslobođenje
Zavisi od naslednog redaNe zavisi od naslednog reda

Dodatni savet za vlasnike nepokretnosti

Ako ste nasledili stan, kuću ili zemljište, nakon upisa prava svojine možete imati obavezu plaćanja godišnjeg poreza na imovinu. U pojedinim situacijama moguće je ostvariti zakonsko umanjenje ovog poreza.

Više o uslovima, postupku i potrebnoj dokumentaciji pročitajte u našem vodiču Umanjenje poreza na imovinu – uslovi i postupak u Srbiji:


Česta pitanja (FAQ)

Da li dete plaća porez na nasledstvo?

Ne. Dete koje nasledi imovinu od roditelja uglavnom je oslobođeno plaćanja poreza.

Da li supružnik plaća porez na nasledstvo?

Ne. Supružnik pripada prvom naslednom redu i oslobođen je poreza.

Koliki je porez za brata ili sestru?

Najčešće 1,5%, uz uslove propisane Zakonom o porezima na imovinu.

Da li se porez plaća na nasleđeni automobil?

Može se plaćati, osim ako postoji zakonsko oslobođenje (na primer, kada nasleđuje dete ili supružnik).

Da li se porez plaća na novac koji se nasledi?

Da, u zavisnosti od naslednog reda i zakonskih oslobođenja.

Ko određuje vrednost nasleđene imovine?

Poreska uprava utvrđuje tržišnu vrednost koja predstavlja osnov za obračun poreza.

Da li je ostavinska rasprava isto što i plaćanje poreza?

Ne. Ostavinska rasprava utvrđuje ko nasleđuje imovinu, dok se poreska obaveza utvrđuje u posebnom postupku.


Sažetak ključnih informacija

Porez na nasledstvo u Srbiji prvenstveno zavisi od toga ko nasleđuje imovinu. Supružnici i deca su u najvećem broju slučajeva oslobođeni plaćanja poreza, dok drugi nasledni red najčešće plaća porez po stopi od 1,5%, a ostali naslednici 2,5%. Poreska uprava utvrđuje tržišnu vrednost nasleđene imovine i donosi rešenje kojim određuje eventualnu poresku obavezu i rok za plaćanje. Poznavanje naslednih redova, oslobođenja i postupka nakon ostavinske rasprave može pomoći naslednicima da izbegnu greške, poštuju zakonske rokove i pravilno ispune svoje poreske obaveze.